Predviđa se da će sistemi za automatizaciju skladišta postati tržište od 47,4 milijarde dolara do 2023. godine. No i dalje postoje pitanja o tome kako će se ljudi uklopiti u automatiziranu budućnost. Na primjer, hoće li neki radnici ostati bez posla? Ako ne, što će učiniti umjesto toga? Je li moguć ili čak poželjan prelaz na potpuno automatizirana skladišta?
Strah da bi automatizacija mogla istisnuti radnike ukorijenjen je u općenitom nerazumijevanju tehnologije. Automatizacija ne znači nužno da je radna snaga zastarjela. Umjesto toga, može učiniti postojeće skladišne poslove učinkovitijim, popuniti praznine u radnim odnosima i pružiti mogućnosti napredovanja u karijeri zaposlenima koji uče nove vještine.
Automatizacija može nadopuniti ljudsku aktivnost u gotovo svakom aspektu skladišnog poslovanja. Na primjer, radiofrekvencijska identifikacija (RFID) i skeniranje crtičnog koda zamjenjuju ručni unos podataka kako bi se održao točniji popis zaliha, omogućujući vam da preusmjerite vrijeme i energiju na druge zadatke. Također može dovršiti složene zadatke poput analize radnih tokova i identificiranja brzine kojom se proizvodi kreću kroz lanac opskrbe. Spajanje ovih tehnologija sa sustavom za planiranje poslovnih resursa (ERP) omogućuje vam prikupljanje podataka i otključavanje vrijednih uvida koji vode do pametnijeg odlučivanja i pojednostavljenih procesa. Zato je od kritične važnosti preoblikovati naše razmišljanje o automatizaciji i pogledati dalje od površnosti zamjene ljudske radne snage robotizovanim pogonima, koja se u medijima prikazuje jednostavno kao mjera uštede.
Izvori:
www.industrytoday.com
www.euronews.com
www.amazon.com